Zahtjevi za poboljšanje uvjeta poslovanja u obrtništvu upućeni Vladi Republike Hrvatske i nadležnim ministarstvima

10 ruj Zahtjevi za poboljšanje uvjeta poslovanja u obrtništvu upućeni Vladi Republike Hrvatske i nadležnim ministarstvima

Obrtništvo i malo i srednje poduzetništvo temelj je gospodarstva svake zemlje. Dolazak nove Vlade za hrvatske obrtnike znači priliku da im se omoguće jednostavniji i povoljniji uvjeti poslovanja, a u kriznim situacijama – opstanak.    

Hrvatska obrtnička komora novoj je Vladi Republike Hrvatske i nadležnim resorima uputila zahtjeve koji se tiču strateških i ključnih problema u području poslovanja obrtnika s prijedlozima njihova rješavanja. Najvažniji zahtjevi su navedeni niže:

Iako je sukladno traženju Hrvatske obrtničke komore Vlada Republike Hrvatske već najavila smanjenje stopa poreza na dohodak te smanjenje PDV-a za hranu s 25% na 13%, Hrvatska obrtnička komora smatra nužnim nastaviti s poreznim reformama kroz pojednostavljenje poreznog sustava i administrativna rasterećenja poreznih obveznika kako bi se izjednačio položaj svih djelatnosti, a smanjenim porezima olakšalo poslovanje.

S ciljem spasa i jačanja hrvatskog obrtništva, Hrvatska obrtnička komora zatražila je od resornog ministarstva nastavak poreznih reformi koje bi trebale obuhvaćati:

• Smanjenje stope PDV-a na 13% u ugostiteljskoj djelatnosti;
• Primjenu najniže stopa PDV-a od 5% za objekte koji pripremaju hranu od domaćih namirnica i za dio uslužnih djelatnosti (frizerske i cvjećarske usluge u skladu s EU direktivom);
• Ukidanje poreza na potrošnju;
• Produljenje roka za plaćanje PDV-a na 2 mjeseca;
• Priznavanje reprezentacije u 100% iznosu kao izdatak;
• Ukidanje obveze plaćanja akontacije poreza na dohodak / poreza na dobit zaključno do prosinca 2021. godine;
• Povećanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a;
• Smanjenje osnovica / koeficijent za obrtnike dobitaše;
• Povećati iznos neoporezive naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe;
• Mogućnost jednokratnog otpisa amortizacije u godini investicije.

Na tržištu rada postoje poslovi za koje nije svrsishodno zasnivanje radnog odnosa jer uvijek imaju karakter izrazite kratkotrajnosti, a zbog nepropisanih pravila nerijetko se obavljaju u zoni sive ekonomije. S ciljem postizanja pozitivnih učinaka na tržištu rada, kao i pozitivnih socijalnih učinaka, Hrvatska obrtnička komora traži fleksibilnije zakonodavstvo u području ugovaranja privremenih i povremenih poslova te propisivanje kriterija po kojima se isti određuju.

Stoga je Hrvatska obrtnička komora zatražila od resornog ministarstva:

• Zakonska rješenja koja bi poslodavcima omogućila korištenje oblika zapošljavanja na jednostavniji način, a ciljnim skupinama (nezaposlene mlade osobe, umirovljenici, ali i aktivni radnici koji žele i mogu ostvariti dodatni prihod) mogućnost legalnog rada uz osigurana prava iz obveznih osiguranja bez gubitka stečenih prava;
• Izmjene propisa koji omogućavaju bolje uvjete za dodatni rad minimalno 16 sati tjedno (trenutno je propisano 8 sati tjedno) te bez ograničenja godišnje satnice (trenutno je propisano maksimalno 180 sati godišnje);
• Ukidanje obveza suglasnosti sadašnjeg poslodavca za dodatni rad;
• Uvođenje vaučera za zapošljavanje u svim djelatnostima, a ne samo za poljoprivredu kako je sada propisano, kojim bi se u kratkom razdoblju moglo pridonijeti suzbijanju nelegalnog rada.

Pored poreznih pritisaka postoji i velik broj drugih propisa koji nepotrebno opterećuju svakodnevni rad obrtnika i organizacijski i financijski. Svi predstavnici komorskog sustava su i aktivni obrtnici pa iz iskustva svjedoče koliko određeni propisi čine veliko opterećenje u svakodnevnom radu obrtnika.

S ciljem rasterećenja poslovanja Hrvatska obrtnička komora zatražila je od resornih ministarstava da se:

• Utvrdi 10 graničnih prijelaza za nesmetan prolazak hrvatskih i slovenskih kamiona;
• Regulira djelatnost autotaksi prijevoza;
• Uvede plaćanje RTV pristojbe po gospodarskom subjektu, a ne po prijamniku;
• Osigura zajednička odgovornost prijevoznika, pošiljatelja i utovaritelja za pretovar vozila;
• Uvede kalo za cvjećarsku djelatnost;
• Omogući ukidanje zabrane otvaranja obrta uz OPG;
• Omogući obavljanje sportske djelatnosti u obrtu;
• Poveže i promovira domaća proizvodnja i usluge uz poticanje izvoza i promocije na inozemnom tržištu.

Postojeća regulativa koja omogućava ovrhu na svim računima obrtnika stavlja obrtnika u nepovoljan položaj prema pravnim osobama kojima ovrhom ne može biti ugroženo poslovanje na isti način. Ovrhom na poslovnim računima za privatne obveze obrtnika ugrožava se nastavak poslovanja obrta, podmirenje obveza prema dobavljačima, a osobito isplata plaća radnicima zaposlenim u obrtu što može dovesti do zatvaranja obrta.

Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu s ciljem:

• Zaštite dijela ostvarenog dohotka od ovrhe / Ovršnim zakonom propisati da su od ovrhe izuzeti primici od samostalne djelatnosti obrta, najmanje u iznosu za koji se predviđa zaštita osoba s najnižim plaćama, odnosno do visine 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj; navedenim propisom prava obrtnika izjednačila bi se s pravima ostalih građana koji dohodak ostvaruju temeljem radnog odnosa;
• Zaštite poslovnog računa i poslovanja obrtnika / Ovrhu koja se odnosi na obveze koje ne proizlaze iz poslovanja obrtnika provoditi isključivo na osobnom računu ili računima kako bi se sredstva namijenjena poslovanju zaštitila od ovrhe koja se provodi zbog osobnih dugova; ovrha koja se odnosi na poslovanje obrta ne smije ugrožavati osobne račune obrtnika.

Nejednaka prava na bolovanje osobama mlađima od 65 godina i starijima od 65 godina, onemogućeno pravo na rad u mirovini za samozaposlene osobe, tj. obrtnike, oslobođenje od plaćanja doprinosa i pravo na naknadu tek nakon 42 dana bolovanja obrtnika… Ovo su samo neka od prava koja obrtnika stavljaju u neravnopravan položaj s radnikom.
S ciljem izjednačavanja prava obrtnika i radnika koja proizlaze iz mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja, Hrvatska obrtnička komora uputila je sljedeće zahtjeve resornom ministarstvu:

• Regulirati status osoba starijih od 65 godina u sustavu rada i obrta, usklađivanjem zakonskih propisa (Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o radu, Zakon o porezu na dohodak) koji su trenutno kontradiktorni u ovom području;
• Omogućiti korištenje mirovine i nastavka obavljanja djelatnosti u obrtu na način da se Zakonom o mirovinskom osiguranju dozvoli obavljanje obrta uz korištenje prava na mirovinu;
• Osloboditi obrtnika od plaćanja doprinosa nakon 14 dana bolovanja, umjesto dosadašnjih 42 dana.

Postavlja se pitanje stigne li se obrtnik baviti svojim poslom uz sve zakone te pripadajuće pravilnike i naredbe koje mora detaljno poznavati, jasno tumačiti, provoditi i poštivati. Na primjeru vlasnika trgovačkog obrta lista propisa je brojna i zahtjevna: zakon o porezu na dohodak, pravilnik o porezu na dohodak, zakon o porezu na dodanu vrijednost, pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, zakon o radu, zakon o doprinosima, pravilnik o doprinosima, naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2020. godinu, ovršni zakon, zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom, zakon o zaštiti potrošača, zakon o obveznim odnosima, zakon o općem upravnom postupku, zakon o trgovini…

S ciljem osiguravanja lakšeg poslovanja obrtnicima, Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu za:

• Propisivanje nižih novčanih kazni u svim zakonskim propisima;
• Izmjenom propisa o radu inspekcija na način da inspekcijski nadzor prvo djeluje preventivno ukazujući na uočene propuste i dajući savjete o načinu pravilne primjene propisa, nakon čega se uočeni propust u određenom roku treba otkloniti, a tek ako isti nije otklonjen pristupa se kažnjavanju u skladu sa zakonskim propisima.

Prijenos poslovanja u obrtu na novu generaciju složen je proces u pravnom, financijskom, poreznom i organizacijskom smislu te često predstavlja kritičnu fazu koju velik broj obrta ne uspijeva prebroditi. Prepreke prijenosu obrta i nedovoljno definirani i zakonski uređeni postupci često imaju za posljedicu zatvaranje obrta. Zatvaranjem obrta gube se radna mjesta.
S ciljem olakšavanja prijenosa obrta na mlađu generaciju, Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu kojim traži:

• Olakšati prijenos poslovanja u obrtu na  novu generaciju propisivanjem jednostavnijeg postupka prijenos, s posebnim naglaskom na program razvoja i strategija, olakšice i poticaje za obiteljsko poduzetništvo kako bi se isti lakše odlučili na nove ili veće poslovne poduhvate, a sve u svrhu daljnjeg razvoja obrtništva u Republici Hrvatskoj i zadržavanju budućih generacija;
• Propisivanje poreznih olakšica kako bi se osiguralo da visoki porezi ne budu razlog zatvaranja obrta;
• Prilagodbu poreznih propisa načinu poslovanja u obrtu i oporezivanju dohotka, a u dijelu u kojem je reguliran prijenos gospodarske cjeline.

Opstojnost obrtništva u Hrvatskoj leži u novim, mladim generacijama, stoga je nužno nastaviti sa sustavnom promocijom strukovnog obrazovanja i obrtničkih zanimanja kako bi se potaknuo i osigurao upis učenika u programe strukovnog obrazovanja, prije svega obrtnička zanimanja koja su deficitarna.
S ciljem razvoja interesa novih, mladih generacija za poduzetnička znanja i vještine, Hrvatska obrtnička komora uputila je sljedeće zahtjeve resornom ministarstvu:

• Osigurati sredstva za financiranje kampanje koja bi uključivala edukativne filmove o obrtničkim zanimanjima i važnosti naukovanja, ciljanu promotivnu kampanju koja bi bila usmjerena na učenike završnih razreda osnovnih škola i njihove roditelje te obrtnike koje treba potaknuti na uključivanje u provedbu strukovnog obrazovanja;
• Osnovati Zaklade za stipendiranje učenika koji upisuju programe obrazovanja za deficitarna zanimanja, čime bi se povećala atraktivnost pojedinih programa obrazovanja;
• Osigurati sredstva za uspostavljanje majstorske škole; sredstva za sve kadrovske i tehničke preduvjete te donošenje zakonskih i podzakonskih akata kojima bi se reguliralo osnivanje i rad majstorske škole;
• Osigurati potpore za provođenje prekvalifikacija i dokvalifikacija;
• Dopuniti sve oblike obrazovanja, počevši od osnovnoškolskog, formalnim, neformalnim i informalnim sadržajima iz poduzetništva i gospodarstva.

Zakoni i propisi koji olakšavaju i rasterećuju poslovanje i napredak mlađih generacija zaposlenih kao radnika temeljem ugovora o radu, nisu isti ili se ne primjenjuju na mlade osobe koje se samozapošljavaju u obrtu. Neusklađenost zakona i propisa time pobija važnost obrtnika za gospodarstvo, ali i za demografiju.
S ciljem osiguravanja poticajnih uvjeta poslovanja mladim obrtnicima, Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu za:

• Izmjenu Zakona o porezu na dohodak na način da se propiše oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak svim mladim osobama do 25 odnosno do 30 godina;
• Izmjenu Zakona o doprinosima kojim se propisuje izuzetak od plaćanja obveznog zdravstvenog osiguranja za mlade obrtnike (do 30 godina), kao mjeru koja je već godinama na snazi, ali samo za mlade radnike;
• Dopunu mjere za samozapošljavanje na način da se u prvoj godini poslovanja mlade obrtnike i poduzetnike oslobodi plaćanja svih obveznih doprinosa te da se osigura dodatan oblik podrške novim obrtima kroz sustav mentoriranja koje bi provodili iskusni obrtnici, a koje bi se također financiralo kroz nove mjere;
• Osiguranje isplate naknade za novorođeno dijete na teret državnog proračuna;
• Osiguranje poticaja za otvaranje obrta na brdsko-planinskim područjima, područjima posebne državne skrbi i otocima;
• Omogućavanje obavljanja udomiteljstva kao obrta.

Koronakriza traje, a time situacija u obrtništvu postaje sve teža i zahtijeva korigiranje postojećih mjera i kreiranje novih. Uz mjeru zadržavanja radnih mjesta, obrtništvu je potrebna pomoć i u kupovini sirovina, plaćanju režija i najamnina (uključivo i leasing opreme). Ako obrti počnu posuđivati novac u doba dok profit opada, solventnost se u trenutnoj situaciji samo dodatno pogoršava.

S ciljem olakšavanja poslovanja u periodu korona krize, Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu kojim traži osnivanje Garancijskog fonda, a kojim će biti omogućeno:

• Subvencija dijela ugovorene kamate – sredstva fonda koristila bi se kao namjenska potpora primateljima leasinga/kredita za plaćanje rata i operativnih troškova vezanih uz već postojeće ugovore;
• Nadogradnja kreditnog kapaciteta banaka kako bi plasirale povoljnije i brže zajmove za podršku malim i srednjim tvrtkama;
• Garancije za plaćanje nabave sirovina i robe, posebice za nesmetano osiguranje izvoza;
• Sredstva za predfinanciranje kako bi se što više obrtnika prijavljivalo na natječaje raznih fondova;
• Podmirivanje dugova nužnih za nastavak proizvodnje (posebice hrane) kako se ne bi dopustilo preuzimanje poslovanja stranim tvrtkama samo zato što domaće ne mogu poslovati.

Iz trenutne situacije dnevnog velikog broja zaraženih koronavirusom vidljivo je kako će se kriza nastaviti, stoga je nužno poduzeti i nove mjere kojima će se ublažiti dugoročne posljedice i stvoriti temelji za isto tako brzu reakciju mjerama u mogućim novim krizama.

S ciljem osiguranja sredstava za krizne situacije, Hrvatska obrtnička komora uputila je sljedeće zahtjeve resornom ministarstvu:

• Rebalans proračuna na strani izdataka državnog proračuna te u nadolazećem razdoblju kao stalnu stavku planirati izdvajanje sredstava u poseban fond koji bi bio izvor zadržavanja radnih mjesta u budućnosti i pomoći gospodarstvu;
• Proširenje mjera na sve djelatnosti i sektore, s posebnim naglaskom na sve djelatnosti povezane s turizmom, uz transparentnost i promjenu kriterija za mogućnost ostvarivanja potpore:
  • dokaz sezonalnosti i pad primitaka na temelju tablice usporedbe primitaka za obrtnike izvan sustava PDV-a, uz uvjet pada primitka od najmanje 35% u 3. i 4. kvartalu 2020.
  • mogućnost prijave svih sudionika povezanih s turističkim sektorom
  • dokaz povezanosti djelatnosti s turizmom za proizvodne obrte i uslužne djelatnosti
  • zadržati oslobođenje od plaćanja doprinosa i za obrtnike za vrijeme pada prihoda većeg od 30% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
  • oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu;
• Kod obračuna naknade za koncesijska odobrenja obračunavati umanjeni iznos naknade propisan Uredbom o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru i to samo za mjesece u kojima se radilo.

Unatoč apelima Vlade Republike Hrvatske na leasing kuće i poslovne banke te druge financijske institucije na pokretanje moratorija kredita i leasinga, problem i dalje ostaje neriješen prijeteći potpunom nemogućnošću nastavka poslovanja. Problem nedostatka financijskih sredstava za podmirenje svih obveza na dugi će rok izuzetno negativno djelovati u smjeru zatvaranja velikog broja obrta koji već mjesecima posluju na granici isplativosti.

S ciljem pomoći hrvatskim obrtnicima u podmirivanju dospjelih obveza i nastavku normalnog poslovanja, Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu kojima bi se:

• Zakonski osigurao proglas moratorija za ukupni anuitet (glavnica i redovna kamata, zatezna kamata i bilo koja druga vrsta naknade) prema obrtnicima i drugim gospodarskim subjektima u vrijeme posebnih okolnosti;
• Propisala opća pravila koja vrijede za sve gospodarske subjekte, pa tako i obrte, te koje ujednačava postupanje svih poslovnih banaka u posebnim i kriznim tržišnim okolnostima bez potrebe za kompliciranom procedurom.

Nužno je provesti niz aktivnosti koje bi obrtnicima omogućile olakšano praćenje trendova razvoja tehnologija te aktivnije uključenje u sam proces digitalizacije.

S ciljem osiguranja preduvjeta i potpore za digitalizaciju poslovanja, Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu kojima bi se:

• Poticala digitalizacija javnih usluga i povezivanje baza podataka kroz izdavanje službenog izvatka iz Obrtnog registra u digitalnom obliku, ukidanje ili smanjivanje dijela upravnih pristojbi, osobito za e-usluge;
• Povećala učinkovitost Obrtnog registra prijenosom javnih ovlasti na Hrvatsku obrtničku komoru u područjima vođenja Obrtnog registra, upisa u Obrtni registar i izdavanje obrtnica. Na taj način sadašnji i budući obrtnici na jednom bi mjestu mogli dobiti informacije o poslovanju u obrtu, kao i dokumente koji su im potrebni prilikom poslovanja ili prijave na natječaje.

Ubrzavanje procesa isplate sredstava i omogućeno produljenje rokova za provedbu projekata u jednoj su mjeri olakšali položaj obrtnika koji su se našli u problemima zbog posljedica epidemije koronavirusa. Ipak, isto je  prouzročilo i probleme u vidu produljenja rokova ugovornog zapošljavanja (na određeno za vrijeme trajanja projekta) čime su pojedini obrtnici (i drugi korisnici projekata) dovedeni u poteškoće.

S ciljem pomoći hrvatskim obrtnicima u provedbi projekata i natječaja, Hrvatska obrtnička komora uputila je zahtjeve resornom ministarstvu kojima bi se:

• Prilagodili uvjeti natječaja te prioriteti i ciljevi operativnih programa u svrhu poticanja proizvodnje i usluga, a što uključuje povećanje postotka sufinanciranja po natječajima za oporavak gospodarstva, mogućnost valoriziranja rada kao vlastitog učešća obrtnika te prilagodbu uvjeta novih natječaja obrtnicima i MSP-ovima kako bi se potaknulo njihovo uključivanje u provedbu projekata;
• Prilagodili uvjeti natječaja, kredita i garancija HAMAG-a / HBOR-a:
  • Podupirući nastavak kredita za obrtna sredstva s kamatom 0,25% iz programa HAMAG BICRO-a i HBOR-a, nužna je prilagodba kriterija kako bi bili manje ograničavajući, pojednostavljenje procedure dostave dokumentacije te manja granica iskoristivosti (maksimalno do 200.000,00 kn umjesto dosadašnjih 750.000,00 kn);
  • Uvođenje duljeg počeka (grace period) s minimalnim kamatnim stopama te prilagodbom uvjeta za ocjenu rejtinga obrta kako bi bili ravnopravni trgovačkim društvima.

Neregistrirane djelatnosti nelojalna su konkurencija i stalna prijetnja poštenom i legalnom gospodarstvu jer osobe koje ih obavljaju nemaju nikakve obveze niti odgovornosti kako prema državi tako i  prema potrošačima. Neprovođenjem zakonskih odredbi, kontinuirano se i sustavno ugrožava one koji se trude legalno opstati kroz pošteni rad.

Hrvatska obrtnička komora obratila se nadležnom ministarstvu sa zahtjevom izmjena i dopuna Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti koje je nužno hitno uskladiti s realnom situacijom i omogućiti učinkoviti nadzor, posebice imajući u vidu posljedice korona krize koje  dodatno opterećuju obavljanje registriranih djelatnosti u obrtima.

S ciljem suzbijanja sive ekonomije i sankcioniranja obavljanja neregistriranih djelatnosti, nužno je dosljedno provođenje zakonskih propisa, suzbijanje neregistriranih djelatnosti (npr. nemogućnost nabavke veće količine materijala, praćenje oglasnih prostora) te promocija legalnog poslovanja kroz zajedničku kampanju.