Blog

Ministarstvo turizma do 22. ožujka ove godine provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim se želi riješiti uočene prepreke i nedorečenosti u primjeni i provedbi sadašnjeg zakona odnosno stvoriti povoljniji pravni okvir za daljnji razvoj djelatnosti, a u konačnici povećati i prihodi od ugostiteljstva, potaknuti novo zapošljavanje i samozapošljavanje.

Tekst prijedloga tog zakona nalazi se na ovoj web stranici Ministarstva turizma

https://www.mint.hr/default.aspx?id=8661

a polazište za njegovu izradu bile su činjenice da je ugostiteljska djelatnost iznimno bitna u funkciji ukupne turističke ponude, pa i za ukupni gospodarski razvoj.

Važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti od donošenja 2006. do sada već je imao osam izmjena i dopuna.

Neke od osnovnih izmjena koje se predlažu u odnosu na važeći zakon su da se minimalno radno vrijeme ugostiteljskih objekata uredi zakonom, ali i da se jedinicama lokalne samouprave omogući da odrede i duže radno vrijeme ugostiteljskih objekata na svom području, kao i uvjete pod kojim mogu raditi sukladno potrebama gostiju i vodeći računa o zahtjevima građana.

Predlaže se i da se ugostiteljima, i fizičkoj i pravnoj osobi, omogući pružanje usluga smještaja u objektima vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor, neovisno o organizacijskom obliku i to u poslovnim i u stambenim objektima, što prema sada važećim odredbama samo u prostoru stambene namjene može pružati samo iznajmljivač kao fizička osoba, a privremeno do 2016. i ugostitelji registrirani kao obrti, trgovačka društva i drugo.

Time bi se, smatraju predlagači, potaknula profesionalizacija i otvaranje novih trgovačkih društava i obrta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a time i zaposlenost, posebice kroz samozapošljavanje.

Prijedlog je i da se privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju omogući pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, jer, kako se navodi, velik dio građana ne može ishoditi takav dokaz s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, pogotovo na otocima.

Iz primjene ovoga zakona predlaže se izuzimanje pripremanja i pružanja usluga napitaka i pića koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove, kao i organiziranje prehrane i smještaja od strane izviđačkih udruga za svoje članove, dok bi se na plovnim objektima nautičkog turizma dok nisu u funkciji nautičkog turizma trebala omogućiti ugostiteljska djelatnost.

Predlaže se i da se ugostitelju omogući uskraćivanje usluživanja alkoholnih pića gostima za koje procijeni da su mlađi od 18 godina, kao i organizirano kampiranje izvan kampova za vrijeme održavanja pustolovnih aktivnosti na rijekama, moru i slično, ali i smanjenje i najvišeg i najnižeg iznosa novčanih kazni za pojedine prekršaje uz istodobno propisivanje većih iznosa kazni za ponavljanje prekršaja.

Predviđeno je i osnivanje Središnjeg registra za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu.

U Ministarstvu očekuju da će nakon donošenja takvog zakona doći do povećanja raznolikosti i daljnjeg razvoja ugostiteljske ponude, lakšeg poslovanja, veće profesionalnosti i povećanje kvalitete usluga, učinkovitijeg suzbijanja sive ekonomije, veće zaposlenosti te u konačnici jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma i povećanje prihoda od turizma.

Procjenjuju i da će se nakon stupanja na snagu takvog zakona prihodi državnoga proračuna povećati i zbog očekivanog povećanja broja subjekata koji će se baviti ugostiteljskom djelatnošću te proširenja djelatnosti onih koji se time već bave. (Hina)

Podijeli na FB